Izvor: Jutarnji list
ZAGREB - Gotovo svaki drugi učenik koji je na probnoj državnoj maturi ljetos pisao test iz matematike na višoj razini pao je na ispitu, iako je za dvojku bilo dovoljno točno riješiti samo 20 posto zadataka.
Istodobno čak 32 posto učenika nije uspjelo riješiti test iz matematike ni na osnovnoj razini. Uzme li se da je na ispit izašlo 32.970 učenika, proizlazi da na probnoj maturi svaki treći ovogodišnji maturant nije zadovoljio, samo iz matematike.
Hitna reforma školstva
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja ovih je dana obradio sve rezultate probne mature, a podaci do kojih su došli više su nego šokantni i ukazuju na potrebu hitne reforme školskoga sustava.
U Hrvatskoj osnovnu školu, prema podacima Ministarstva obrazovanja, odličnim uspjehom završava oko 60 posto učenika, dok je odlikaša u srednjim školama 15 posto. Ako je to slika znanja učenika, postavlja se pitanje kako je moguće da je na probnoj maturi iz svih predmeta bilo jedva od pet do šest posto odlikaša.
Posebno je kritična matematika, iz koje gotovo svaki drugi učenik, od njih 15 tisuća koji su pisali test na višoj razini, nije uspio skupiti ni 12 od mogućih 60 bodova, koliko je bilo dovoljno za dvojku.
Rezultati učenika strukovnih škola još su gori: čak 68,86 posto učenika strukovnih škola, koji su pristupili testu iz matematike na višoj razini, palo je na ispitu, njih 21,36 posto iz testa je dobilo dvojku, 6,3 trojku, a 3,12 četvorku. Za peticu u strukovnim školama test nije riješio aposolutno nitko, dok je u gimnazijama takvih ipak bilo 5,94 posto.
Učenici strukovnih škola i na nižoj su razini potpuno podbacili: čak ih je 42,49 posto iz matematike dobilo jedinicu, a 35,62 posto dvojku.
Od gimnazijalaca su najlošije test iz matematike riješili učenici jezičnih gimnazija: u prosjeku su riješili samo 22,6 posto pitanja. Ispod prosjeka su bili i učenici općih i klasičnih gimnazija.
Situacija je još gora s obzirom na to da svaki drugi gimnazijalac, kako pokazuju istraživanja, iz matematike uzima i instrukcije.
Podbacili i iz hrvatskog
Učenici nisu briljirali ni iz hrvatskog. Najveći je broj srednjoškolaca test iz hrvatskog na višoj razini riješio za trojku (43,78 posto), 13 posto učenika palo je na testu, dok je peticu zaradilo samo 4,39 posto učenika.
Svi učenici koji su pristupili probnoj maturi obvezno su pisali ispit iz hrvatskog, matematike i stranog jezika, te još jednog predmeta po izboru. Riječ je, dakle, o onim predmetima koji će se ove godine polagati i na pravoj maturi, a tu će čast prvi put imati upravo generacija učenika koja je lani na probnoj maturi ostvarila ovako loše rezultate.
Stručnjaci su vrlo zabrinuti, pa se već govori o tome da će im zbog poraznih rezultata na probnoj maturi na onoj pravoj biti ponuđena bitno lakša pitanja.
Jedan od sastavljača pitanja iz matematike prof. dr. Zvonimir Šikić, profesor na FSB-u i matematičkom odjelu PMF-a, kaže dda su sva pitanja na probnoj maturi bila u okviru programa, te da su u tom smislu ona korektna.
Preopširno gradivo
- No, očito djeca uče samo ono gradivo koje obrađuju u zadnjih mjesec-dva.
Nema trajnih znanja, što i nije čudno jer se mi unutar struke nismo zapitali što su konačna znanja, a da jesmo, vidjeli bismo da je to što radimo preširoko i preopširno - istaknuo je Šikić.
- Nebitno je što ćemo izbaciti, bitno je samo da djecu rasteretimo - rekao je Šikić i otkrio da je povjerenstvo, čiji je i on član, već sastavilo lakša pitanja iz matematike.
Milivoj Miliša, ravnatelj IV. jezične gimanzije u Zagrebu, smatra da su na testu u ovom slučaju pali sastavljači pitanja, a ne djeca.
- Na testu čak nisu ni bili teški zadaci. Bilo je dosta problemskih zadataka, no taj se tip zadataka vrlo malo vježba u školi - rekao je Miliša koji smatra da bi pri sastavljanju testova trebalo uzeti u obzir i to da učenici u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama imaju pet sati matematike tjedno, a oni u jezičnim tri.
Promašena koncepcija
Loš uspjeh iz hrvatskoga rav-natelji srednjih škola pripisuju preopširnom programu koji škole ne uspiju ni obraditi.
Dekan FER-a prof. dr. Vedran Mornar smatra, pak, promašenom samu koncepciju testa iz hrvatskog.
- Što mi znači student koji će znati analizirati ‘Otela’ ako je nepismen - kaže Mornar.
- Bili bismo sretni da se testovi smanje i na 10 posto težine, samo da učenici koji izlaze iz školskih klupa, a nisu najnadareniji matematičari, znaju osnovne računalne operacije i matematičku logiku - rekla je Vlatka Sakar, vlasnica Udruge “Praksom do znanja” i vlasnica Antea revizije.
Istaknula je da njezin stav sigurno dijele svi poduzetnici s obzirom na to da se pokazalo da čak i kadar koji izlazi s fakulteta, a kojima bi matematika treba biti bliska, kao što su to, recimo, ekonomisti, ne zna izračunati postotke.
Nema komentara:
Objavi komentar