HRVATSKA - ZEMLJA ZNANJA

Izvor: Jutarnji list

Šokantni rezultati državne mature: Ne znaju zbrajati, pisati niti se pomoliti

ZAGREB - Gotovo svaki drugi učenik koji je na probnoj državnoj maturi ljetos pisao test iz matematike na višoj razini pao je na ispitu, iako je za dvojku bilo dovoljno točno riješiti samo 20 posto zadataka.
Istodobno čak 32 posto učenika nije uspjelo riješiti test iz matematike ni na osnovnoj razini. Uzme li se da je na ispit izašlo 32.970 učenika, proizlazi da na probnoj maturi svaki treći ovogodišnji maturant nije zadovoljio, samo iz matematike.

Hitna reforma školstva
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja ovih je dana obradio sve rezultate probne mature, a podaci do kojih su došli više su nego šokantni i ukazuju na potrebu hitne reforme školskoga sustava.
U Hrvatskoj osnovnu školu, prema podacima Ministarstva obrazovanja, odličnim uspjehom završava oko 60 posto učenika, dok je odlikaša u srednjim školama 15 posto. Ako je to slika znanja učenika, postavlja se pitanje kako je moguće da je na probnoj maturi iz svih predmeta bilo jedva od pet do šest posto odlikaša.
Posebno je kritična matematika, iz koje gotovo svaki drugi učenik, od njih 15 tisuća koji su pisali test na višoj razini, nije uspio skupiti ni 12 od mogućih 60 bodova, koliko je bilo dovoljno za dvojku.
Rezultati učenika strukovnih škola još su gori: čak 68,86 posto učenika strukovnih škola, koji su pristupili testu iz matematike na višoj razini, palo je na ispitu, njih 21,36 posto iz testa je dobilo dvojku, 6,3 trojku, a 3,12 četvorku. Za peticu u strukovnim školama test nije riješio aposolutno nitko, dok je u gimnazijama takvih ipak bilo 5,94 posto.
Učenici strukovnih škola i na nižoj su razini potpuno podbacili: čak ih je 42,49 posto iz matematike dobilo jedinicu, a 35,62 posto dvojku.
Od gimnazijalaca su najlošije test iz matematike riješili učenici jezičnih gimnazija: u prosjeku su riješili samo 22,6 posto pitanja. Ispod prosjeka su bili i učenici općih i klasičnih gimnazija.
Situacija je još gora s obzirom na to da svaki drugi gimnazijalac, kako pokazuju istraživanja, iz matematike uzima i instrukcije.

Podbacili i iz hrvatskog
Učenici nisu briljirali ni iz hrvatskog. Najveći je broj srednjoškolaca test iz hrvatskog na višoj razini riješio za trojku (43,78 posto), 13 posto učenika palo je na testu, dok je peticu zaradilo samo 4,39 posto učenika.
Svi učenici koji su pristupili probnoj maturi obvezno su pisali ispit iz hrvatskog, matematike i stranog jezika, te još jednog predmeta po izboru. Riječ je, dakle, o onim predmetima koji će se ove godine polagati i na pravoj maturi, a tu će čast prvi put imati upravo generacija učenika koja je lani na probnoj maturi ostvarila ovako loše rezultate.
Stručnjaci su vrlo zabrinuti, pa se već govori o tome da će im zbog poraznih rezultata na probnoj maturi na onoj pravoj biti ponuđena bitno lakša pitanja.
Jedan od sastavljača pitanja iz matematike prof. dr. Zvonimir Šikić, profesor na FSB-u i matematičkom odjelu PMF-a, kaže dda su sva pitanja na probnoj maturi bila u okviru programa, te da su u tom smislu ona korektna.

Preopširno gradivo
- No, očito djeca uče samo ono gradivo koje obrađuju u zadnjih mjesec-dva.
Nema trajnih znanja, što i nije čudno jer se mi unutar struke nismo zapitali što su konačna znanja, a da jesmo, vidjeli bismo da je to što radimo preširoko i preopširno - istaknuo je Šikić.
- Nebitno je što ćemo izbaciti, bitno je samo da djecu rasteretimo - rekao je Šikić i otkrio da je povjerenstvo, čiji je i on član, već sastavilo lakša pitanja iz matematike.
Milivoj Miliša, ravnatelj IV. jezične gimanzije u Zagrebu, smatra da su na testu u ovom slučaju pali sastavljači pitanja, a ne djeca.
- Na testu čak nisu ni bili teški zadaci. Bilo je dosta problemskih zadataka, no taj se tip zadataka vrlo malo vježba u školi - rekao je Miliša koji smatra da bi pri sastavljanju testova trebalo uzeti u obzir i to da učenici u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama imaju pet sati matematike tjedno, a oni u jezičnim tri.

Promašena koncepcija
Loš uspjeh iz hrvatskoga rav-natelji srednjih škola pripisuju preopširnom programu koji škole ne uspiju ni obraditi.
Dekan FER-a prof. dr. Vedran Mornar smatra, pak, promašenom samu koncepciju testa iz hrvatskog.
- Što mi znači student koji će znati analizirati ‘Otela’ ako je nepismen - kaže Mornar.
- Bili bismo sretni da se testovi smanje i na 10 posto težine, samo da učenici koji izlaze iz školskih klupa, a nisu najnadareniji matematičari, znaju osnovne računalne operacije i matematičku logiku - rekla je Vlatka Sakar, vlasnica Udruge “Praksom do znanja” i vlasnica Antea revizije.
Istaknula je da njezin stav sigurno dijele svi poduzetnici s obzirom na to da se pokazalo da čak i kadar koji izlazi s fakulteta, a kojima bi matematika treba biti bliska, kao što su to, recimo, ekonomisti, ne zna izračunati postotke.

DOŽIVOTNA ROBIJA

Izvor: Jutarnji list

Tajkunu Željku Žužiću u sporu sudi supruga!?


Općinski sud u Velikoj Gorici potresa afera u kojoj su glavni protagonisti tajkun Žužić kao tuženik i njegova supruga kao sudac


ZAGREB - Sutkinja Vesna Žužić, supruga velikogoričkog tajkuna i vlasnika Soliduma Željka Žužića, vodi spor u kojem je na tuženoj strani i njen suprug!
Iako je riječ o očitom sukobu interesa, na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, čini se, ne misle tako.
Naime, sutkinji Žužić dodijeljeno je vođenje sudskog spora povezanog s Poljoprivrednom stanicom d.o.o. čiji je član Uprave i direktor, prema uvidu u Sudski registar, njen suprug Željko Žužić. Zbog toga je Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici podnijelo zahtjev za izuzeće sutkinje Vesne Žužić iz tog slučaja s obrazloženjem da je riječ o sukobu interesa.
No, prema odluci koju je donijela v.d. predsjednice Općinskog suda u Velikoj Gorici, Irena Kvaternik, taj zahtjev za izuzeće je odbijen. Također je navedeno da na tu odluku sutkinje Kvaternik nije dopuštena žalba.

Štitila sina?
Sve prijave protiv Hrvoja Žužića
do zastare su
ostajale u ladici

Nije ni tužitelj, ni odvjetnik
Iako nam se sutkinja Kvaternik nije htjela očitovati o svojoj odluci, u sudskim se kuloarima priča kako je ona odbijanje zahtjeva za izuzeće i tvrdnju kako Vesna Žužić nije u sukobu interesa obrazložila, navodno, riječima “gospođa Žužić nije ni tužitelj, ni odvjetnik, pa kao takva nije ni zainteresirana strana u tom slučaju”.
Sutkinja Vesna Žužić, pak, u telefonskom razgovoru na naš je upit kratko odgovorila: - Ne mogu se očitovati o predmetima koje vodim, ali nikad se nije tražilo moje izuzeće.
Budući da smo Vesnu Žužić u tom trenutku pitali i za neke druge sudske sporove koji su povezani s njenim suprugom, vjerojatno je bila u pravu kad je potvrdila da u tim slučajevima nije vodila suđenje. No, nije točno da se njeno izuzeće nikad nije tražilo.
U prilog tome govori sudski spis br. 9SU - 346/09, odnosno rješenje od 28. svibnja 2009. kojim se odbija zahtjev Općinskoga državnog odvjetništva za izuzeće sutkinje Žužić iz slučaja.
Na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, međutim, nisu bili previše voljni dati nam na uvid spis koji smo zatražili, kao ni ostale informacije o tom slučaju. Glasnogovornica suda, sutkinja Jelena Rajić, prošli je tjedan, kad smo zatražili uvid u jedan drugi spis vezan za velikogoričkog tajkuna Žužića, uporno tvrdila da nam ne može pomoći bez broja sudskog spisa. Nije joj mogao pomoći, kako je tvrdila, cijeli niz drugih podataka koje smo joj dali kako bismo dobili uvid u spis.

Pitajte glasnogovornicu
Šest dana poslije, u ponedjeljak 5. listopada, sutkinju Rajić posjetili smo u zgradi suda i donijeli joj broj spisa za slučaj izuzeća sutkinje Žužić, a tad je ponovno izjavila da nam ne može ništa reći te da upit moramo zatražiti pismenim putem. Tek tada će, rekla je, nakon dogovora s predsjednicom suda vidjeti “što nam može reći, a što ne”.
Istodobno nas v.d. predsjednice suda Irena Kvaternik, koja je odbila zahtjev o izuzeću, u ponedjeljak nije htjela primiti na razgovor, nego nas je uputila na glasnogovornicu suda Jelenu Rajić.
Kada smo pitanja uputili pismenim putem, mailom na adresu suda, drugi dan od glasnogovornice smo dobili nekoliko šturih odgovora, ali bez očitovanja sutkinje Kvaternik koje smo također tražili.
U dopisu koji smo joj uputili, među ostalim, zatražili smo da nam odgovore zašto se vodi spor oko Poljoprivredne stanice d.o.o., koliko traje te kako je slučaj dospio kod sutkinje Vesne Žužić s obzirom na to da je član Uprave, odnosno direktor Poljoprivredne stanice d.o.o., njen suprug Željko Žužić.
Nadalje, tražili smo objašnjenje zašto je odbijen zahtjev o izuzeću, kao i obrazloženje odluke v.d. predsjednice suda da sutkinja Žužić nije u sukobu interesa.

Vi niste stranka u postupku
Od glasnogovornice Jelene Rajić dobili smo odgovor “kako ne možemo dobiti uvid u spis jer nismo stranka u postupku” te da “uvidom u spis nije razvidno zašto se vodi spor oko Poljoprivredne stanice i koliko on traje jer Poljoprivredna stanica nije stranka predmeta”.
Na pitanje zašto je odbijen zahtjev o izuzeću, Rajić je odgovorila da je to “iz razloga što Poljoprivredna stanica d.o.o. nije stranka u navedenom postupku”, a potvrdila nam je da sutkinja Žužić i dalje sudi u navedenom predmetu koji joj je preraspodijeljen u rad “rješenjem predsjednice suda od 17. veljače 2009. godine, obzirom da je sudac koji je rješavao u navedenom predmetu imenovan sucem za mladež te je preuzeo u rad predmete iz navedene nadležnosti”.
Bez obzira na oskudne informacije s Općinskog suda u Velikoj Gorici, uspjeli smo doznati još neke pojedinosti o slučaju, među ostalim i to da je sutkinja Žužić ovaj slučaj vjerojatno dobila jer u prvi trenutak nije bilo evidentno da je u pozadini priče i njen suprug.
Naime, iz pouzdanog izvora doznajemo da je Općinsko državno odvjetništvo zbog jednog poljoprivrednog zemljišta u Velikoj Gorici najprije tužilo tri druge fizičke osobe, da bi se daljnjom istragom ispostavilo da je to poljoprivredno zemljište, zapravo, upisano pod Poljoprivrednom stanicom d.o.o. koja je vlasništvu Željka Žužića.
No, ako na sudu odmah i nisu znali da je u priči i vlasnik Soliduma, njegova je supruga zasigurno znala pojedinosti, što je bilo dovoljno da sama odustane od slučaja. Tim više što je Općinski sud u Velikoj Gorici navodno dobio zadatak da sve predmete vezane za obitelj Žužić prebacuje na okolne sudove upravo zbog mogućeg sukoba interesa.

Pet godina zatvora
Ta odluka donesena je nakon pritiska na sud, koji je izazvalo suđenje sinu Žužićevih, Hrvoju Žužiću, zbog izazivanja teške prometne nesreće u kojoj je 1. kolovoza 2007. poginula 19-godišnja Ružica Pavić, a teško ozlijeđen 22-godišnji Hrvoje Matijašić. Kao što je poznato, taj predmet je poslije prebačen na Općinski sud u Karlovcu, a Hrvoje Žužić trenutačno služi petogodišnju zatvorsku kaznu.
Još je neobičnije to što je, nakon što se sve otkrilo, v.d. predsjednice suda Irena Kvaternik odbila zahtjev Državnog odvjetništva o izuzeću sutkinje Žužić. Pogotovo što o Vesni Žužić na Općinskom sudu kruže i neke druge priče, poput onih da je zataškavala i u ladici sve do zastare držala brojne prekršajne prijave protiv svog sina Hrvoja.

Besplatno dobio imovinu vrijednu 500.000 eura
Poljoprivredna stanica d.o.o., prema podacima iz Sudskog registra, ima temeljni kapital od 12,577,000.00 kuna.
Kao predmet poslovanja navedeni su uzgoj žitarica, voća, povrća, cvijeća, usluge u stočarstvu...
No, u Poljoprivrednoj stanici bave se i ugostiteljstvom, savjetovanjem, posluju s nekretninama, bave se nautičkim, kongresnim, i lovnim turizmom, a pružaju i usluge javnih parkirališta i garaža. Kao jedini član uprave i direktor naveden je Ž. Žužić.
No, prije šest godina, mediji su pisali o neobičnom načinu na koji je Žužić stekao vlasništvo nad kućom, tri zgrade, dvorištem i vrtom u Velikoj Gorici na Trgu kralja Tomislava 37 gdje je i danas sjedište Poljoprivredne stanice. Iako je prva vijest bila da je Žužić od direktora četiriju zadruga kupio poslovnu zgradu u centru grada, ispostavilo se da za nju nije platio ni kune.
Žužić je, naime, u posjed toga došao na temelju priznanja zadrugara o dosjelosti Poljoprivredne stanice nad prostorima koji su koristile četiri zadruge. Sud je na osnovu tog priznanja donio presudu u korist Žužića koji je tako sve prostore zadrugara dobio bez kune naknade, iako je njihova vrijednost procijenjena na pola milijuna eura.
Spor je vodila sutkinja Jadranka Veselić koja novinarima tada nije znala objasniti zašto je presuda donešena bez sastava Vijeća i zašto su dva ročišta održana u razmaku od samo četiri dana.

Žužići prijetili policajcima
Prometnu nesreću u kojoj je poginula Ružica Pavić, Hrvoje Žužić skrivio je u pijanom stanju. No, do te nesreće tajkunov je sin bio čak 19 puta prijavljen zbog prometnih prekršaja, i to najčešće zbog vožnje u pijanom stanju te bez vozačke dozvole.
Protiv oca i sina Žužića na sudu u Glini vodi se kazneni postupak zbog prijetnji policiji. Žužići su, naime, u travnju 2006. godine demolirali kafić H2O jer im je konobarica u 23 sata odbila dati novu rundu pića.
Prilikom privođenja prijetili su policajcima da će ostati bez posla jer oni “imaju utjecajne prijatelje”.